Prijevodi / Zanimljivosti
Da li ste znali?!
1. Da se u svijetu u ovom trenutku govori više od 2700 jezika, međutim ni to nije sve!! Više od 7000 dialekata se koristi u ovom trenutku u svijetu
2. Dokument koji je naviše puta preveden, na svijetu je Opća deklaracija o ljudskim pravima, ratificirana od strane UN-a 1948. godine. U svojoj 70-godišnjoj povijesti, prijevod koje je zabilježen na oko 370 jezika. Ne brinite, ne zaboravljamo da je Biblija tekst s najviše prijevoda u povijesti, dostupna na oko 554 jezika.
3. Autorica sa najviše objavljenih, prevedenih tekstova je Agatha Christie, na čak 7233…
4. Da li ste znali da prevoditelji imamo svoj Dan?! Da, dana 30. rujna, dan je svih prevoditelja, prevoditeljica, ujedno dan Sv Jeronima. Međunarodni Dan Prevoditelja.
Nekoliko riječi o prijevodu i njegovom putu kroz povijest:
Prijevod je proces kojim se značenje teksta na jednom jeziku, ili “izvorni tekst”, razumije i pretvara u novi tekst, na drugom jeziku, koji se naziva “prevedeni tekst”, “ciljani tekst”. Kada se ovaj proces izvodi usmeno, nazivamo ga tumačenjem ili usmenim prevođenjem.
Tumačenje je starije od pisma. Prijevod je morao čekati pojavu pisane literature. Poznato je da postoje djelomični prijevodi Epa o Gilgamešu (2000. pr. Kr.) na bliskoistočne jezike tog vremena. Kao što je to često slučaj s drevnom poviješću, teško je odrediti kada je točno prijevod započeo. Opće je poznato da porijeklo prijevoda seže u vrijeme Kamena iz Rosette. Njegovo otkriće 1799. godine utvrdilo je da je prijevod bio u upotrebi već u vrijeme faraona Ptolomeja V. (196. pr. Kr.). Kamen iz Rosette, težak više od 800 kilograma i visok jedan metar, sadržavao je podatke o dekretu koji je uzdizao lik faraona i koji je prepisan na tri jezika tog vremena: egipatskim hijeroglifima, demotskom pismu i grčkom.Međutim, postoje prethodne informacije o nalogu koji je Ptolemej Filadelf, prethodnik Ptolemeja V, već u 3. stoljeću dao 72 pisara koji poznaju hebrejski i grčki da prevedu pet Mojsijevih knjiga.Upravo je vjerski rad bio važan poticaj prevoditeljskoj djelatnosti. Ubrzo nakon kamena iz Rosette, tekstovi iz Starog zavjeta prevedeni su u ono što se zvalo Septuaginta.
Nestanak hebrejskog kao glavnog vjerskog jezika i moć grčke i rimske kulture doveli su do poriva za prevođenjem kako bi se održali vjerski tekstovi. To bi bilo ovako, s prvim grčkim prijevodima starozavjetnih knjiga, i kasnijim prijevodima na latinski od strane Rimljana do verzije Vetus Latina.Ali zasigurno je Biblija tekst koji je najviše utjecao na razvoj prevođenja. Već u 4. stoljeću nastala je najraširenija verzija koja se zvala Vulgata. Napravio ga je sveti Jeronim, svetac zaštitnik prevoditelja, i stoljećima se koristio u kršćanskoj religiji. Također, širenje arapskog carstva, tijekom srednjeg vijeka i sve do 15. stoljeća, promoviralo je prevođenje u različita područja znanja kao što su znanost ili filozofija, tipično za grčke tekstove.